Istaknuo je kako je jedno od prvenstvenih pitanja izrada plana i programa katoličkih škola u kojem bi bili obvezni temeljni propisani predmeti a ostale bi oblikovale same škole u skladu sa svojim identitetom. Spomenuo je kako to do sada nije učinjeno zbog toga što je  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u nastojanjima oko reforme školstva otvorilo raspravu o HNOS-u koji je trebao omogućiti 20 do 30 % slobodnog oblikovanja školske satnice, ali je to zaustavljeno. Izrazio je mišljenje da je kurikularna reforma prigoda u kojoj je to moguće ostvariti te da dosadašnji rad Ekspertne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme i potpora koju dobiva i od mjerodavnog Ministarstva daje nadu u njezin uspjeh. Dodao je da katoličke škole nisu svjetonazorske, ideološki zatvorene ustanove, nego sustav utemeljen na kršćanskim vrijednostima koji svojom komplementarnom otvorenošću pridonosi raznolikosti i obogaćenju hrvatskog odgoja i obrazovanja.

Voditelj Jokić predstavio je ono što je do sada učinjeno na kurikularnoj reformi i ustvrdio kako je modularnim putem, koji polazi od predmetne jezgre i slobodnih izbornih predmeta moguće oblikovati nekoliko modula katoličkih klasičnih gimnazija i drugih škola s njihovim specifičnostima i vlastitim identitetom. O prijedlogu kurikularne reforme otvorena je javna rasprava te se voditelj Jokić nada da će ona dobiti potrebnu potporu javnosti. Obostrano je izraženo zadovoljstvo susretom i dogovorena suradnja. Radna skupina Nacionalnog ureda za katoličke škole na temelju predloženih kurikularnih modula izradit će vlastiti koncept plana i programa, ugrađenog u opću kurikularnu reformu.